Dobacuju im, okreću se za njima, zovu ih nasamo. One se samo - cerekaju, ne znaju što bi sa svojom mladošću i radošću. Razmahale su se prostranim šetalištem. Gledamo ih, i čini se da je Etela najozbiljnija. Svjetlana najgracioznija, Nisveta najseksepilnija i najzaljubljenija, Milka najupadljivija i najluđa, Vesna najegzotičnija, Azra najljepša i najsmirenija, a Suada najgovorljivija
Mart 1971: U gradu na Miljacki došlo je do smjene generacija. Uloge naivki više ne tumače ocvale kazališne tridesetogodišnjakinje. Sedam mladih talentiranih glumica osvojilo je preko noći na juriš ljubitelje kazališne umjetnosti u glavnom gradu BiH.
1. dio: Publika ih prihvaća, režiseri hvale
One su prva generacija
dvogodišnjeg dramskog studija u Sarajevu i za kratko vrijeme postale
su "sarajevsko čudo".
Otkako su stale na kazališne daske, kazališta su puna, iz publike više ne dobacuju:
"Ne obmanjujte nas!"
Otkako su stale na kazališne daske, kazališta su puna, iz publike više ne dobacuju:
"Ne obmanjujte nas!"
Obmana u kazalištima uz
Miljacku, kao u drugim gradovima, sastojala se u tome što je
najmlađa glumica koja je igrala djevojke i djevojčice imala
trideset dvije godine.
Može se zamisliti kako je to izgledalo.
Može se zamisliti kako je to izgledalo.
- Izvještačeno,
neprirodno, smiješno - kažu Sarajlije. - Njih sedam uklonilo je taj
problem i unijelo osvježenje ispred i iza zavjese.
Uz Dinu Rutić, Irenu Mulamuhić i Ljiljanu Peroš, predstavljaju danas udarnu "žensku gardu" i na radiju, televiziji i filmu.
Došle su kao novi, pomlađeni val za kojim je Sarajevo desetljećima čeznulo.
Uz Dinu Rutić, Irenu Mulamuhić i Ljiljanu Peroš, predstavljaju danas udarnu "žensku gardu" i na radiju, televiziji i filmu.
Došle su kao novi, pomlađeni val za kojim je Sarajevo desetljećima čeznulo.
One su:
Etela Pardo, Svjetlana Knežević, Nisveta Omerbašić, Suada Kapić, Milka Danilović, Vesna Mašić i Azra Čengić.
S njima se školovala i televizijska spikerica Halima Mušić, a od muškaraca Miralem Zupčević, Zijah Zike Sokolović, Josip Pejaković, Miodrag Brezo i Branko Ličan.
Repertoar su osuvremenili, klasična i avangardna djela igraju na moderan način, publika ih prihvaća, režiseri i štampa hvale.
Etela Pardo, Svjetlana Knežević, Nisveta Omerbašić, Suada Kapić, Milka Danilović, Vesna Mašić i Azra Čengić.
S njima se školovala i televizijska spikerica Halima Mušić, a od muškaraca Miralem Zupčević, Zijah Zike Sokolović, Josip Pejaković, Miodrag Brezo i Branko Ličan.
Repertoar su osuvremenili, klasična i avangardna djela igraju na moderan način, publika ih prihvaća, režiseri i štampa hvale.
- Sada sam veoma bogat
jer ima toliko mladih glumica. Ostala kazališta u zemlji imaju jednu
ili dvije - rekao je gost režiser Narodnog pozorišta Jovan Putnik
direktoru Miroslavu Jančiću.
Prve laste ipak čine proljeće
U Sarajevu nema više
kazališnih komada bez mladih. Sve donedavno režiseri su morali
improvizirati.
Ponekad se ni to nije moglo.
One koje su postale
slavne odlazile su u druge sredine, a u Sarajevo su rijetke dolazile
ili se vraćale.
Ponekad se ni to nije moglo.
- U to vrijeme u Beogradu
i Zagrebu sjedilo je po kavanama tri stotine glumica očekujući da
kažu neku riječ na radiju ili televiziji. U "provinciju"
nisu htjele ići, iako je iz malih centara izašlo dosta velikih
glumica i predstava.
Iz nužde, dakle, odlučili smo se za vlastiti dramski studio, a namjeravamo otvoriti i akademiju - kažu u Sarajevu.
Iz nužde, dakle, odlučili smo se za vlastiti dramski studio, a namjeravamo otvoriti i akademiju - kažu u Sarajevu.
Šansu su dali mladima.
Spomenuta sedmorka,
nalikujući gardi bezbrižnih ljepotica koje za sobom ostavljaju
grozdove smijeha, čedan, raspjevan izgled i prisnu toplinu, izmamile
su pogled i hladnim Parižanima.
Svi su mislili da je to sedam šarmantnih Šveđanki, iz bajke usnulih Dankinja, nadobudnih bogatih Amerikanki ili sedam Holanđanki, koje su u polukišnoj atmosferi sa smogom došle predskazati cvijeće.
Svi su mislili da je to sedam šarmantnih Šveđanki, iz bajke usnulih Dankinja, nadobudnih bogatih Amerikanki ili sedam Holanđanki, koje su u polukišnoj atmosferi sa smogom došle predskazati cvijeće.
Nitko nije pretpostavljao
da su Sarajke.
A njih sedam s Grbavice,
Koševa, Skenderije i drugih četvrti grada na Miljacki imale su
dosta razloga za neobičan provod, veselje i višednevnu razbribrigu
u Parizu.
Iz Sarajeva su pošle nakon senzacionalnog uspjeha u Narodnom pozorištu komadom "Usamljena gomila", u kojem su igrale glavne uloge.
Sav zarađeni novac uložile su u putovanje.
Zajednički su poduzele još mnogo stvari.
Iz Sarajeva su pošle nakon senzacionalnog uspjeha u Narodnom pozorištu komadom "Usamljena gomila", u kojem su igrale glavne uloge.
Sav zarađeni novac uložile su u putovanje.
Zajednički su poduzele još mnogo stvari.
Suviše neobičnih!
- Svih sedam bile smo
zaljubljene (po dogovoru) u istog mladića, kupujemo isto donje
rublje, imamo svoje parti (tulume!), od svih budućih mladoženja
uvijek pobjegnemo jer udaju odlažemo, zajednički podnosimo
dobacivanja na svoje odijevanje.
A kako i ne bi Sarajlije
dobacivale kad im vunene stvari pletu dva muškarca, baletan Hajrudin
Hadžić-Hadžo i penzionirani vojni starješina.
- Ženski kreatori nisu
im ni sjenka - tvrde glumice.
Sebi dopuštamo razne ludosti
- Milka piše pjesme,
skuplja lutke i stalno govori o voćnoj salati - kaže Suada
Kapić. - Svjetlana Knežević dosađuje zagorenim grahom i sanja o
mjuziklu jer je balerina.
Etela studira (i to odlično). Nisveta voli otići u kino.
Azra skuplja strane kutije za šibice, Vesna omotnice od čokolada ...
Jeste li to još čuli?
Ja volim da se zaljubljujem, jedem kolače i nosim pumperice. Udat ću se tri puta...
Etela studira (i to odlično). Nisveta voli otići u kino.
Azra skuplja strane kutije za šibice, Vesna omotnice od čokolada ...
Jeste li to još čuli?
Ja volim da se zaljubljujem, jedem kolače i nosim pumperice. Udat ću se tri puta...
- Ima vas, znači, i
zaljubljenih?
- Pa djevojke smo, ali
nijedna nije izgubila glavu. Etela voli studenta, Svjetlana
gitaristu, Nisveta mašinca, Suada glumca, Milka novinara, Vesna
avijatičara, Azra arhitekta.
Tko zna u koga ćemo sutra biti zaljubljene?
Tko zna u koga ćemo sutra biti zaljubljene?
- Ja sam se prepala
mladoženje - dodaje Suada.
I njih se prepadnu
momci na šetalištima uz Miljacku.
Dobacuju im, okreću se za njima, zovu ih nasamo.
Stariji se dive njihovoj ljepoti i složnosti.
One se samo - cerekaju, ne znaju što bi sa svojom mladošću i radošću.
Razmahale su se prostranim šetalištem.
Gledamo ih, i čini se da je Etela najozbiljnija.
Svjetlana najgracioznija, Nisveta najseksepilnija i najzaljubljenija, Milka najupadljivija i najluđa, Vesna najegzotičnija, Azra najljepša i najsmirenija, a Suada najgovorljivija ...
Dobacuju im, okreću se za njima, zovu ih nasamo.
One se samo - cerekaju, ne znaju što bi sa svojom mladošću i radošću.
Razmahale su se prostranim šetalištem.
Gledamo ih, i čini se da je Etela najozbiljnija.
Svjetlana najgracioznija, Nisveta najseksepilnija i najzaljubljenija, Milka najupadljivija i najluđa, Vesna najegzotičnija, Azra najljepša i najsmirenija, a Suada najgovorljivija ...
- I najmlađa sam i
najnespretnija - kaže ona. - Na suhoj ulici ugazim u lokvicu, ili se
spetljam o ciglu i vlastite noge.
- Ja sam najuzbudljivija
- dodaje Azra.
- Ja najsvestranija -
tvrdi Svjetlana.
Stari čiča zastao pred
njima i pita neke mladiće tko su te ljepotice.
Ni Emina im nije ravna.
Svakoj je svojstven talent i mladost.
Ni Emina im nije ravna.
Svakoj je svojstven talent i mladost.
- Imamo svaka svoje
cvijeće. Svjetlana voli orhideje, Milka margarete, Etela đurđevak,
Suada narcise i ljubičice, Nisveta ciklame, Vesna orhideje,
a ja mimoze - kaže Azra Čengić.
Cvijeće uz cvijeće -
mislimo i pokušavamo dokučiti psihu tih sedam ljepotica.
Imaju svoj život, svijet i nazore.
Baš ih briga za (Baš) čaršiju.
Neka ljudi misle što hoće. One, neozbiljne, govore po jedan-dva strana jezika i pripremaju se da budu - akademske građanke.
Ta im legitimacija više vrijedi od one što im je pripisuje čiča, mladić s ulice, ili ljubomorna djevojka iz kavanskog izloga...
Imaju svoj život, svijet i nazore.
Baš ih briga za (Baš) čaršiju.
Neka ljudi misle što hoće. One, neozbiljne, govore po jedan-dva strana jezika i pripremaju se da budu - akademske građanke.
Ta im legitimacija više vrijedi od one što im je pripisuje čiča, mladić s ulice, ili ljubomorna djevojka iz kavanskog izloga...
Napisao: Josip Grbelja, obrada: Yugopapir (Start, mart 1971.)
Podržite Yugopapir na društvenim mrežama :-)
